Najznačajniji uzročnik bakterijske upale grla je beta-hemolitički streptokok grupe A (BHS-A) koji uzrokuje 5% do 15% akutnih grlobolja.

 

Infekcije uzrokovane streptokokom grupe A su samoograničavajuće, no preporuka je da se streptokokne infekcije liječe antibiotikom, jer se time može skratiti tijek bolesti pri teškim kliničkim slikama te umanjiti mogućnost nastanka reumatske groznice.

 

Klinički simptomi koji mogu  uputiti na dijagnozu streptokokne grlobolje u odraslih i u djece su znaci opisanipo Centoru.

To su:

• Temperatura >38⁰C

• Eksudat na tonzilama

• Povećani i bolni prednji cervikalni limfni čvorovi

• Odsutnost kašlja i kataralnih simptoma

Svaki znak boduje se jednim bodom i ovisno o ukupnom zbroju (0-4) procjenjuje se pouzdanost kliničke dijagnoze streptokokne grlobolje.

 

S obzirom na vjerojatnost dijagnoze streptokokne grlobolje na osnovu ovih kliničkih kriterija bolesnike možemo podijeliti u 3 grupe:

1/ bolesnici s velikom vjerojatnošću za streptokoknu grlobolju (4 boda)

2/ bolesnici s umjerenom vjerojatnošću za streptokoknu grlobolju (2-3 boda)

3/ bolesnici s malom vjerojatnošću za streptokoknu grlobolju (0-1 bod).

 

Za pacijente sa zbrojem bodova od 0-1 po Centoru: NE preporuča se antibiotska terapija niti bakteriološko testiranje.

Za pacijente sa zbrojem bodova od 2-3 po Centoru: učiniti bakteriološko testiranje (brzi test ili kultura), prepisati antibiotsku terapiju u slučaju pozitivnog bakteriološkog testa.

Za pacijente sa zbrojem bodova 4 potrebno je započeti antimikrobno liječenje empirijski.

 

Kod teže kliničke slike antibiotska terapija se može početi i prije dokazanog BHS-A u kulturi. Ipak, u slučaju negativnog bakteriološkog nalaza dobivenog naknadno, potrebno je ukinuti antibiotsku terapiju!

 

Osim ovih osnovnih kriterija pri odluci o primjeni antibiotika treba uzeti u obzir i sljedeće podatke:

• Dob 3-14 godina

(Streptokokne infekcije su znatno češće u dječjoj negoli odrasloj dobi. Rizik razvoja reumatske vrućice nakon neliječene streptokokne infekcije je u odrasloj dobi izuzetno nizak.)

• Bliska ekspozicija BHS-A

• Skarlatiformni osip

Antibiotike treba primijeniti u slučaju akutne grlobolje bez obzira na Centorove kriterije u slučajevima:

• Vrlo teškog općeg stanja

• Sumnje na peritonzilarni infiltrat ili apsces

• Reumatska vrućica u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi

 

Imunodeficijentni bolesnici nisu obuhvaćeni ovim preporukama.

 

 

BHS-A kliconoštvo nije indikacija za antibiotsku terapiju, stoga nakon završetka antibiotske terapije grlobolje uzrokovane s BHS-A nije potrebno rutinski ponavljati kulturu obriska ždrijela u asimptomatskih pacijenata.

 

Kliconoštvo, međutim, treba eradicirati u pacijenata koji u anamnezi imaju reumatsku groznicu, u slučaju epidemije reumatske groznice ili streptokoknog glomerulonefritisa te u slučaju da se među članovima obitelji izmjenjuju multiple rekurentne streptokokne infekcije.

 

 

 

Tablica 1. Terapija grlobolje uzrokovane beta-hemolitičkim streptokokom grupe A

djeca	trajanje
penicilin V 40.000-80.000 i.j./kg (25-50 mg/kg) podijeljeno u 3 doze   ili benzatin penicilin G (Extencillin?) 600 000 i.j. im. ? 27 kg*   benzatin penicilin G (Extencillin?) 1 200 000 i.j. im. > 27 kg*	10 dana      jedna doza
odrasli	trajanje
penicilin V 1,500.000 i.j. svakih 8 sati ili benzatin penicilin G (Extencillin?) 1,200.000 i.j. *	10 dana

 

 

Tablica 2. Terapija grlobolje uzrokovane beta-hemolitičkim streptokokom grupe A u slučaju preosjetljivosti na penicilin

 

djeca	trajanje
azitromicin 20 mg/kg 1x na dan    klaritromicin 15 mg/kg/dnevno podijeljeno u 2 doze   cefalosporini II ili III generacije	3 dana   10 dana   5-10 dana ovisno o pripravku
odrasli	trajanje
azitromicin 500 mg 1x na dan  klaritromicin 250 mg dva puta dnevno   cefalosporini II ili III generacije	3 dana     10 dana   5-10 dana ovisno o pripravku

Asimptomatske kliconoše BHS-A u pravilu ne treba ni tražiti, niti liječiti

Neke osobe i nakon završene odgovarajuće antistreptokokne terapije ostaju kliconoše streptokoka. S obzirom da se kliconoštvo ne liječi antibioticima, nepotrebno je uzimati kontrolne briseve grla nakon završene terapije.

 

Briseve grla ne treba uzimati kontaktima pacijenta koji ima streptokoknu infekciju grla. Kliconoštvo u članovima obitelji oboljelog je uobičajeno, ali ga ne treba tražiti niti liječiti.

 

Rijetki izuzeci su pacijenti koji u anamnezi imaju reumatsku groznicu, slučajevi opetovanih streptokoknih infekcija unutar obitelji te situacije epidemije reumatske groznice ili streptokoknog glomerulonefritisa.

 

Kliconoše streptokoka nisu pod pojačanim rizikom razvoja niti supurativnih niti nesupurativnih komplikacija streptokone infekcije.