Antibiotsko liječenje grlobolje se preporučuje pacijentima koji imaju pozitivan nalaz na ß-hemolitički streptokok grupe A (ßHS-A) potvrđen u kulturi ili brzom testu. U pacijenata s težom kliničkom slikom , u kojih postoji sumnja na peritonzilarni infiltrat ili apsces , te u pacijenata koji navode reumatsku vrućicu u anamnezi , potrebno je dati antibiotsku terapiju bez obzira na bakteriološki nalaz ßHS-A . Teškom kliničkom slikom se smatra intenzivna grlobolja , teškoće gutanja , jaka malaksalost , te visoka vrućica.                                                                                                                                                                                                                  Kad god je moguće, sumnju na streptokoknu infekciju treba potvrditi mikrobiološkim testiranjem , kako bi se spriječila nepotrebna primjena antibiotika. 

Zašto je pretjerana ili nepotrebna primjena antibiotika štetna ?

• antibiotici često i pri opravdanoj primjeni imaju nuspojave ili neželjene pojave ( osip, mučnina, proljev...) , te ako nisu neophodni , poželjno ih je izbjegavati 
• antibioticima , osim na uzročnike bolesti, djelujemo i na tzv. "dobre bakterije " koje se normalno nalaze u našem organizmu ( koža, sluznice , crijeva..) te one postaju otporne na antibiotike. Takve otporne bakterije obitavaju u našem organizmu i prenose se na druge ljude svakodnevnim kontaktima. Postojanje ovih otpornih bakterija postaje vidljivo tek kad izazovu infekciju , bilo kod osobe koja je uzimala antibiotike , bilo kod osobe koja sama nije uzimala antibiotike , ali su joj otporne bakterije prenešene svakodnevnim kontaktom s ljudima i okolišem
• antibiotici su jedini lijekovi koji imaju učinak ne samo na pojedinca već i na čitavu zajednicu , jer se otporne bakterije lako šire u zajednici
• ako se antibiotici potroše na infekcije koje nisu uzrokovane bakterijama ( npr. česte virusne infekcije gornjih dišnih puteva ) nećemo imati te dragocjene lijekove na raspolaganju kod bolesnika s teškim bakterijskim infekcijama. Bakterije otporne na sve raspoložive antibiotike su zasada rijetke , ali se sve češće opisuju kao uzročnici.

    Nakon završene antibiotske terapije streptokokne upale grla u asimptomatskih pacijenata nije potrebno rutinski uzimati briseve grla. Pozitivan nalaz brisa na ßHS-A u asimptomatskog bolesnika se ne smatra relapsom , već kliconoštvom .  Retestiranje na ßHS-A je potrebno učiniti samo u pacijenata koji nakon nekoliko tjedana od završetka antibiotske terapije imaju simptome akutne grlobolje. Druga epizoda bolesti uzrokovana istim sojem ßHS-A  se događa vrlo rijetko , reinfekcija novim sojem je isto malo vjerojatna , a najčešći  razlog ponovne grlobolje, posebice u djece školske dobi i adolescenata je ne-streptokokna infekcija u kliconoša ßHS-A.  U kliničkoj praksi je teško razlučiti ovakve slučajeve , pa u slučaju da klinički kriteriji govore u prilog streptokokne infekcije , pacijentu je potrebno ponovno prepisati antibiotsku terapiju.