Pod patološkim čimbenicima podrazumijevaju se bakterije koje proizvode kiselinu (Mutans streptococci i lacobacilli), zatim smanjeno izlučivanje sline koje može biti posljedica disfunkcije žlijezda slinovnica, ali i upotrebe određenih lijekova i neadekvatna prehranakoja obuhvaća veću količinu fermentirajućih ugljikohidrata. Zaštitni čimbenici najčešće su kalcij, fosfati, proteini i fluoridi u slini, kao i dodatno zaštitno djelovanje primjerene količine izlučene sline i antiseptičko i antibakterijsko djelovanje sredstava za primjenu u usnoj šupljini.

Bez obzira na sve spomenute zaštitne čimbenike, danas se unos fluorida na dnevnoj bazi smatra glavnim čimbenikom svakog suvremenog preventivnog programa za kontrolu karijesa u djece.

Fluoridi djeluju tako da zaustavljaju demineralizaciju koja predstavlja prvu fazu svakog karioznog procesa, potiču remineralizaciju već nastale kariozne lezije i zaustavljaju rast bakterija u plaku koje su odgovorne za razvoj kariozne lezije.

Fluoridi se mogu ugrađivati u strukturu zuba tijekom razvojne faze zuba (prije nicanja) i tada to nazivamo sistemsko djelovanje fluorida. Topikalno djelovanje fluorida odnosi se na ugradnju fluorida u vanjske slojeve zuba nakon njegovog pojavljivanja u usnoj šupljini.

Suvremena istraživanja potvrđuju kako je kariostatski efekt fluorida ponajprije posljedica površinske (topikalne) primjene fluorida, a ne sistemske.

Iz tog razloga i Europska akademija za dječju stomatologiju (European Academy of Paediatric Dentistry) u svojim zadnjim naputcima o primjeni fluorida kod djece snažno podržava činjenicu da primjena odgovarajuće zubne paste s fluorom, kao sredstva za površinsku fluoridaciju zuba, uz  dobru oralnu higijenu predstavlja osnovu uspješnog efekta fluoridacije u redukciji karijesa.

Široka rasprostranjenost u upotrebi fluoridiranih zubnih pasta vjerojatno je jedan od glavnih razloga za dramatičan pad karijesa u zadnjih 30 godina u nekim zemljama. Može se reći da je četkanje zuba fluoridiranom pastom za zube idealna javnozdravstvena metoda koja je prikladna za primjenu, nije skupa, a i kulturalno je široko prihvaćena. Roditelji moraju strogo paziti da vrlo mala djeca ne koriste količinu paste za zube veću od veličine zrna graška. Asistencija roditelja i njihovo nadgledanje nad četkanjem zuba mora se provoditi do dobi djeteta od najmanje 7 godina. Nakon temeljitog četkanja, djeca bi trebala ispljunuti ostatak zubne paste i izbjeći neposredno ispiranje vodom, kao i neposredno konzumiranje obroka nakon četkanja. Četkica za djecu može biti manualna ili električna, no s malom glavom i mekim vlaknima.

Zubne paste mogu imati različite koncentracije fluorida, stoga je bitno koju vrstu paste dijete koristi s obzirom na svoju dob. Njihovu primjenu možemo podijeliti u tri dobne skupine. Kod djece u dobi od šest mjeseci do dvije godine očekuje se da se četkanje provodi dva puta dnevno s količinom paste u obliku zrna graška i pastom koja ima koncentraciju fluorida od 500 ppm F. Dob od dvije do šest godina također zahtijeva četkanje dva puta dnevno istom količinom paste, no u većoj koncentraciji fluorida, od 1000 (+) ppm F. Djeca u dobi starijoj od šest godina trebala bi četkati zube također dva puta dnevno količinom paste za zube u dužini od 1do 2 cm i  koncentracijom fluorida od 1450 ppm F.

Ako procijeni da je dijete u povećanom riziku za nastanak karijesa, a osobito ako se radi o djetetu s posebnim potrebama (poput hendikepiranih i medicinski rizičnih stanja), stomatolog bi trebao, nakon pažljive procjene, u režim fluoridacije uključiti i ostale izvore fluorida koji mogu biti u obliku otopina, gelova i lakova za fluoridaciju.

Otopine se mogu koristiti kod kuće, na dnevnoj bazi, u koncentraciji od 0.05 posto natrijeva fluorida (225 ppm F) ili manjoj, odnosno na tjednoj bazi u koncentraciji od 2 posto natrijeva fluorida (900 ppm F).

Gelovi (od 5000-12 500 ppm F) i lakovi (od 1000-56 300 ppm F) su sredstva sa znatno većom koncentracijom fluorida  i stoga se apliciraju isključivo profesionalno, u stomatološkoj ordinaciji. Njihova je uobičajena primjena dva do četiri puta godišnje, ovisno o procjeni stomatologa vezano uz individualni rizik za nastanak karijesa u svakog pojedinog djeteta. 



Preuzeto iz stomatološkog časopisa za pacijente Smile.