Mobbing je oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, ali isto tako ponekad može biti skriven i teško ga je opisati budući da je vrlo tanka nit koja razdvaja „rukovođenje čvrstom rukom“ i mobbing. Nemoguće je nabrojiti sve što se može smatrati mobbingom, ali treba imati na umu da je to način ponašanja u kojem će jedan ili više ponovljenih incidenata pokazati o čemu se radi.

Neki od primjera uključuju:

• • širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti
• • isključenje ili socijalna izolacija osobe
• • zastrašivanje
• • podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
• • fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem
• • izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga
• • stalno mijenjanje uputa za rad
• • postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti
• • zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
• • zbijanje šala koje su uvredljive
• • miješanje u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem ili praćenjem
• • dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio dodatni pritisak i osjećaj nesposobnosti)
• • nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno
• • vikanje ili upotreba prostih riječi
• • stalno i uporno kritiziranje
• • podcjenjivanje stavova i mišljenja
• • nezasluženo kažnjavanje
• • sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, odlaska na odmor
• • uzimanje osobnih stvari ili radne opreme.

Komentari koji su objektivni i imaju za cilj pozitivan ishod u radu osobe obično se ne smatraju mobbingom. Ako niste sigurni može li se izjava ili postupak smatrati mobbingom poslužite se testom „razumne osobe“; odgovorite na pitanje da li bi većina koje poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom?

U osoba koje su žrtve mobbinga javlja se čitav niz različitih učinaka i odgovora. To može biti: šok, bijes, osjećaj nezadovoljstva i/ili bespomoćnosti, pojačana osjetljivost, gubitak samopouzdanja, tjelesni simptomi kao što su gubitak apetita i nesanica, psihosomatski simptomi kao što su bolovi u trbuhu i glavobolja, nervoza koja se javlja pri odlasku na posao, napetost u obitelji i simptomi stresa, poremećaji koncentracije, smanjena produktivnost u izvršavanju zadataka. Ako imate osjećaj da ste žrtva mobbinga, diskriminacije ili da se na Vama provodi bilo koji oblik zlostavljanja, pokušajte učiniti sljedeće:

Odlučno recite osobi da njegovo/njezino ponašanje nije za Vas prihvatljivo i da smjesta prestane. To možete učiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata.

Vodite dnevnik:

• bilježite datum, vrijeme i događaj sa što je moguće više detalja
• bilježite imena svjedoka
• bilježite ishod događaja.

• Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident već i broj, učestalost i naročito namjera zlostavljanja.

  Čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja Vas maltretira.

  Izvijestite o zlostavljanju nadređenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Obratite se Odboru zaštite na radu u poduzeću/ustanovi (obaveza postojanja za poduzeća/ustanove s 50 i više zaposlenih). Ako je potrebno, obratite se i glavnom direktoru/upravitelju/ravnatelju.

  Izvan poduzeća obavijestite liječnika medicine rada s kojim Vaš poslodavac ima ugovor za pružanje usluga specifične zdravstvene zaštite. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj liječnik, obratite se svom izabranom liječniku opće/obiteljske medicine.

  Ne vraćajte istom mjerom jer  tako nećete dokazati da Vi niste zlostavljač već zlostavljana osoba, te ćete dovesti u nedoumicu osobe kojima ste se obratili za pomoć.