Grlobolja je vrlo čest simptom zbog kojeg se pacijenti javljaju liječniku, no samo mali broj njih zahtijeva antimikrobno liječenje. U slučaju grlobolje infektivne etiologije, u većini slučajeva uzročnici su virusi.

Najznačajniji uzročnik bakterijske upale grla je beta-hemolitički streptokok grupe A(BHS-A) koji uzrokuje 5% do 15% akutnih grlobolja.

U slučaju kliničke nedoumice između virusne i streptokokne upale primjenjuje se test dokazivanja BHS-A u kulturi ili dokaz antigena BHS-A u brisu ždrijela. Kako bi se objektivizirala klinička slika streptokokne upale grla, odluka o primjeni antibiotika i bakteriološkog testiranja zasniva se na četiri Centorova kriterija a to su:

- temperatura >38 C

- eksudat na tonzilama

- povećani i bolni prednji cervikalni limfni čvorovi

- odsutnost kašlja i kataralnih simptoma

Kad mikrobiološko testiranje nije moguće provesti, antibiotici se prepisuju u sljedećim slučajevima grlobolje:

-kod opravdane sumnje na infekciju BHS-A, koja uključuje prisutnost 3 do 4 Centorova kriterija

-u slučaju teške infekcije ždrijela (intenzivna grlobolja, teškoće pri gutanju, jaka malaksalost, visoka vrućica)

-u slučaju peritonzilarnog infiltrata ili abscesa

-u slučaju povišenog rizika za nastanak komplikacija (reumatska vrućica u

povijesti bolesti, osjetljivi pacijenti koji žive u zatvorenim zajednicama tijekom

ustanovljene streptokokne epidemije).

BHS-A kliconoštvo nije indikacija za antibiotsku terapiju, stoga nakon

završetka antibiotske terapije grlobolje uzrokovane s BHS-A nije potrebno

rutinski ponavljati kulturu obriska ždrijela u asimptomatskih pacijenata.

Kliconoštvo treba eradicirati u pacijenata koji u anamnezi imaju reumatsku

groznicu, u slučaju epidemije reumatske groznice ili streptokoknog glomerulonefritisa

te u slučaju da se među članovima obitelji izmjenjuju multiple rekurentne

streptokokne infekcije.

U slučaju čestih grlobolja može se učiniti tonzilektomija.