OPĆA/OBITELJSKA MEDICINA, Marijana Borotha (Vidović), dr.med., spec.obiteljske medicine (domski)
02.05.2019
Autor
Marijana Borotha dr.med., spec.obiteljske medicine (domski)
Spavanje je fiziološki, privremeni, periodični i ritmični prekid budnosti. Ono je dio kronobiološkog ritma, tijekom kojeg se u 24-satnom ritmu izmjenjuju stanje budnosti i spavanje. Spavanjem dolazi do oporavka organizma. Odrastao čovjek prosječno spava 8 sati dnevno. Individualne potrebe za snom variraju od 5 do 10 sati sna dnevno. Djeca spavaju 10 do 12 sati dnevno, a novorođenčad i do 20 sati dnevno. Nesanica je kvantitativan poremećaj spavanja, koji se očituje smetnjama uspavljivanja, održavanja spavanja i/ili nedovoljnog spavanja, uz smanjenu kvalitetu spavanja. Posljedično se javlja dnevna pospanost, smetnje pažnje i koncentracije, učenja i pamćenja, smanjenje radne sposobnosti.
Higijena spavanja su navike i ponašanja koje se provode s ciljem lakšeg usnivanja, dužeg i kvalitetnog spavanja i jutarnjeg osjećaja odmorenosti:
1. lagani večernji obrok
2. izbjegavanje konzumacije alkohola, kofeina ili nikotina prije spavanja
3. lagana tjelesna aktivnosti
4. odlazak na spavanje u isto vrijeme
5. spavanje u spavaćoj sobi, koja se koristi samo za spavanje
6. adekvatna temperatura zraka (optimalna temperatura je do 5' C niža od uobičajene sobne temperature)
7. manja osvjetljenost i ozvučenost spavaće sobe
8. čitanje ili slušanje glazbe prije spavanja
9. kontrola podražaja koji nisu povezani sa spavanjem
6. kvalitetan madrac
Reference:
1. Begić D. Poremećaji spavanja i njihovo liječenje. Medicus, Vol. 26 No. 2 Psihijatrija danas, 2017.
Vezani sadržaji
GODIŠNJI ODMOR