Uzroci nastanka afti još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni,no njihovo pojavljivanje u ustima svakako se dovodi u vezu sa prisutnošću stresa. Prema načinu nastanka spadaju u autoimune bolesti,no do danas nije poznato što točno pokreće tu autoimunu reakciju.

Afte se gotovo uvijek stvore na mekom, opuštenom tkivu, na unutrašnjosti usne ili obraza, na jeziku ili mekom nepcu, a ponekad i u grlu. Male afte (manje od 1,25 mm) često se pojavljuju u skupinama od dvije ili tri i općenito nestaju same od sebe u roku 10 dana ne ostavljajući ožiljke. Veće su afte rjeđe, mogu biti nepravilno oblikovane, liječenje može potrajati tjednima i često ostavljaju ožiljke.

Glavni simptom afti je bol koja traje 4-10 dana, a pojačava se na primjerice začinjenu i/ili vruću hranu.

Ponekad se uz afte mogu javiti i neki opći simptomi poput povišene tjelesne temperature, osjećaj opće slabosti, povećani vratni limfni čvorovi...

Liječenje afti svodi se na ublažavanje boli dok same ne prođu. Primjenjuju se anestetici (lidokain) koji ublažavaju bol za svega nekoliko minuta i olakšavaju proces hranjenja, a primijeniti se može u viskoznom stanju na samu aftu ili u sredstvu za ispiranje usta.

Za otklanjanje boli može se primijeniti i zaštitni sloj karboksimetilceluloze.

Kod opetovanog javljanja težih afti u terapiji se koristi tetraciklinska otopina za usta, ili kortikosteroidna mast koja se nanosi neposredno na teže afte. U teškim se slučajevima može propisati I deksametazonsko ispiranje usta ili tablete prednizona.