Celijakija ili glutenska enteropatija autoimuna je bolest tankog crijeva u kojoj dolazi do oštećenja resica tankog crijeva (tzv. Vila) što rezultira poremećenom apsorpcijom hranjivih tvari. Autoimuna reakcija organizma razvija se najčešće na protein pšenice (glutenin, prolamin), ali može se javit i na proteine ječma (hordein), raži (sekalin) i zobi (avenin). Istraživanja pokazuju kako oboljeli od celijakije nisu osjetljivi na ostale žitarice, rižu i kukuruz jer one ne sadrže toksične prolaminske frakcije. Ukoliko bolest zahvati veći dio tankog crijeva i uništi sluznicu, dolazi do malapsorpcije vitamina i minerala koji su neophodni organizmu. Oboljeli najčešće imaju deficit folne kiseline (vitamin B9) i željeza koji se apsorbiraju u gornjem probavnom traktu koji je zahvaćen u celijakiji.

Simptomi: Celijakija je tzv. kameleonska bolest koja je često zbog svoje šarolike kliničke slike neprepoznata i slučajno nađena u sklopu drugih pretraga. Klasični simptomi su posljedica malapsorpcije a uključuju proljev, masnu stolicu, nadutost, gibitak tjelesne težine, anemiju. Često su prve manifestacije promjene na koži poput atopijskog dermatitisa, herpetiformnog dermatitisa , afta na sluznici usne šupljine. Zbog autoimunog mehanizma nastanka, često je povezana s ostalim autoimunim bolestima poput Hashimotovog tireoiditisa, atopijskog dermatitisa i dr. stoga uvijek valja uzeti dobru anamnezu. Celijakija je često maskirana anemijom i to zna biti ujedno i jedini simptom bolesti, a brz pad željeza nakon suplementacije razlog je za sumnju na tu bolest. Iako se klasična celijakija dijagnosticira u djetnjistvu, sve više atipičnih oblika bolesti s prikrivenim simptomima viđamo i u starijih osoba. Stoga pri obradi anemije, kožnih promjena i u starijih osoba treba posumnjati na celijakiju.

Dijagnoza: Zlatni standard dijagnostike celijakije je endoskopska biopsija sluznice tankog crijeva kojom se patohistološki vidi destrukcija crijevnih resica, a citološke metode mogu dokazati autoimuni proces u uzetom uzorku.

Laboratorijski testovi probira su: a) izolirana IgA deficijencija

b) pozitivna anti-TTG IgG

c)povišene aminotransferaze

d)pozitivna endomizijska protutijela

Liječenje: Glavna i ujedno jedina terapija celijakije je bezglutenska prehrana. Oboljeli moraju izbjegavati gluten i pažljivo probrati hranu koja bi mogla sadržavati gluten u tragovima. Educiranje bolesnika važan je terapijski pristup kao i savjetovanje s nutricionistom jer postoje brojne namirnice sa skrivenim glutenom ili malom količinom glutena iako je proizvod označen kao glutenfree (bezglutenski). Važno je i nadoknađivati vitamine B skupine kako bi se ojačao imunološki status organizma i preporučeno je suplementirati vitamin D koji ima smanjuje autoimuni odgovor organizma preko smanjenog lučenja Th1 limfocita.